Naučna komunikacija, participacija, pripovedanje i umetnost

Naučna komunikacija, participacija, pripovedanje i umetnost

Nakon serija individualnih konsultacija koje je Centar za promociju nauke sproveo sa naučnim klubovima širom Srbije 3. marta 2021. godine održan je i poslednji susret na vebinaru u okviru SySTEM2020 projekta.

Na ovom vebinaru ugostili smo Jelenu Vranješević, profesorku Filozofskog fakulteta koja je govorila o  tome zašto je važna participacija? Čemu doprinosi veće učešće dece u programima naučne komunikacije? Šta je to participacija i koje sve nivoe učešća imamo, te kako uključivati decu u razvoj i implementaciju programa naučne komunikacije? Ova pitanja pratili su i brojni primeri iz prakse, a posebna pažnja posvećena je koistraživanjima, ili zajedničkim istraživanjima, dece i odraslih. Nakon profesorke Vranješević razgovarali smo sa dizajnerom narativa Rankom Trifkovićem. On je govorio o važnosti priče i pripovedanja za evolutivni opstanak i komunikaciju uopšte. Kako možemo da učimo uz pomoć pripovedanja, uz zabavu i igru, postoje i antropološke teorije koje pretpostavljaju da smo počeli da napredujemo onog trenutka kada su kroz pripovest (izgovorenu, ispevanu, otplesanu) počeli da se prenose znanje i iskustvo. I danas, pripovedanje čini okosnicu komunikacije, te je plemenita veština prenošenja priče, sve traženija i u oblastima zabave i u naučnoj komunikaciji. U naučnoj komunikaciji, baš pripovedanjem važna i kompleksna znanja uspevamo da prenesemo kroz priču koja je razumljiva svakome od nas. Možemo reći da pripovedanjem naučna saznanja dobijaju značenje za građane jer na taj način bivaju prevedena na ono što je svakom od nas blisko i važno. Tako nam pripovedanje ostaje značajna metoda za razvoj naučne pismenosti zbog čega su učesnici vebinara veoma pozitivno ocenili ovaj deo izlaganja. 

Završna sesija na vebinaru bila je posvećena projektima Centra za promociju nauke koji kombinuju umetnost i nauku. Predstavili smo radove iz art+science programa prethodnih godina, ali i matematičko-plesni performans „Tačka je ono što nema delova“, nastao u okviru prošlogodišnje manifestacije „Maj mesec matematike“, kao i niz dečjih radionica koje su kombinovale naučni i umetnički pristup istraživanju i bavljenju naukom. Ovo je bila inspirativna sesija koju su vodili Bojan Kenig i Jelena Joksimović, sa ciljem da naučnu komunikaciju u programima naučnih klubova obogatimo i učinimo raznovrsnijom kroz povezivanje sa drugim, tradicionalno nenaučnim disciplinama. Iako umetnost i nauka imaju pristupe, metode i tradicije koji se razlikuju, njihovi ciljevi su u osnovi isti – razumevanje i opisivanje sveta koji nas okružuje. Prostor koji nastaje na preseku nauke i umetnosti često nam dozvoljava dosta slobode u izražavanju. U pitanju je integrativna praksa gde znanje, iskustvo i metodologije različitih disciplina menjaju jedna drugu i zajednički dovode do stvaranja novog znanja. Na primerima projekata i praksi koje su proizašle iz spoja nauke i umetnosti pokušali smo da uočimo taj spoj, kao i šta nam ovakav pristup donosi u naučnoj komunikaciji.

 

Posebno smo zadovoljni što su u evaluaciji programa svi učesnici pozitivno ocenili izbor tema i sagovornika i što su istakli da bi i u budućnosti rado učestvovali u sličnim programima. 

Ovaj vebinar, organizovan u okviru projekta SySTEM 2020, finansiran je u okviru programa Horizont 2020.

Ostale aktivnosti