Elementi 37

Elementi 37

U prodaji je novi, letnji broj naučnopopularnog časopisa Elementi! Temat 37. broja Elemenata posvećen je biotehnologijama.

Temat otvara intervju sa dr Jelenom Begović, ministarkom nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, koja je za Elemente govorila o BIO4 kampusu, najvećoj pojedinačnoj investiciji u domaću nauku do sada, ali i o razvoju biotehnologija u Srbiji, uključivanju mladih istraživača u inovativne projekte i saradnji sa prestižnim svetskim institutima i kompanijama.

„Gotovo da nema aspekta ljudskog života ili problema gde se biotehnologija ne može s uspehom primeniti – od zdravstva i medicine, preko poljoprivrede i proizvodnje hrane pa sve do najrazličitijih grana industrije“, piše dr Srđa Janković. U njegovom tekstu saznajte više o tome šta je to biotehnologija, šta ona za nas predstavlja i kakve nam blagodati i bojazni sa sobom donosi.

„Predstava o biotehnologiji kao polju za proizvodnju izvitoperenih hibrida uglavnom proizlazi iz neznanja, predrasuda i nerazumevanja činjenica o zajedničkom evolucionom poreklu sveg života na zemlji“, piše u trećem tekstu temata dr Igor Živanović, čiji se članak bavi raširenim predstavama o biotehnologiji i njenim stvarnim uticajem na naše živote i životnu sredinu.

Pavle Zelić nam donosi priču o tome kakva predviđanja budućnosti u vezi sa ovom vrstom tehnologija dominiraju naučnom fantastikom, samim tim i našom imaginacijom. U tekstu „Tehnopank ili biopop“ otkrijte da li je najzad došlo vreme da se spekulativna umetnost uozbilji i pruži nam optimističnije verzije (biotehnološke) budućnosti?

Ilustracija Uroša Pavlovića za tekst Pavla Zelića „Tehnopank ili biopop“

U tematu letnjeg broja Elemenata čitajte intervju Ivane Nikolić sa dr Jovanom Grahovac, dr Jasminom Nikodinović-Runić, dr Ivanom Gađanski i dr Ljiljanom Šašić Zorić – naučnicama iz Beograda i Novog Sada, koje se bave primenom biotehnologija u poljoprivredi, industriji, energetici, ekologiji i zdravstvu.

Postoji više klasifikacija biotehnologije, a jedna od najpopularnijih koristi kôd boja. Koje sve boje tehnologija postoje i šta one označavaju otkrijte u završnom tekstu temata, koji je priredio Đorđe Petrović.

U ovom trenutku, astronomija je na vrhuncu svoje multidisciplinarnosti, a to se naročito ogleda u slučaju istraživanja masivnih crnih rupa. U novom Orbitiranju dr Darka Donevskog, čitajte o najnovijim saznanjima o ovim čudesnim svemirskim fenomenima i pronađite odgovore na pitanja kao što su: šta su to skrivena mala čudovišta, kako nastaju i razvijaju se masivne crne rupe i – mogu li se zasaditi?

Prvi bebeći jezički model, BabyBERTa, predstavljen je 2021. godine, i obučavan je na samo pet miliona reči kako bi se simuliralo usvajanje jezika kod šestogodišnje dece. Koliko je ovaj model bio uspešan i može li razvojna psihologija da unapredi veštačku inteligenciju, otkrijte u novom tekstu dr Vanje Subotić „Od kolevke pa do koda“.

Ustaljeni ritmovi su nam neophodni kako bismo napravili naš unutrašnji model sveta, a u tome nam od najranijih dana pomaže i priroda. U tekstu dr Milice Nešić „Ritam kao pokretačka sila u prirodi – od peščanih crva do homosapijensa“, saznajte zašto je ritam toliko važan, kako mozak opaža ritam, šta se dešava kad se osećaj za ritam poremeti i šta bi bilo kad ritma ne bi bilo.

„Čudo agregacije“ je fenomen koji se javlja kada zbrajanje pojedinačnih mišljenja članova neke velike grupe daje bolje rezultate nego kada se u obzir uzmu samo mišljenja onih članova za koje se smatra da imaju najveću ekspertizu iz date oblasti. Više o ovoj „mudrosti mnoštva“ čitajte u novom tekstu Miljana Vasića.

U ranim stupnjevima ljudske evolucije, strah od predatora, prirodnih katastrofa i drugih pretnji bio je nužni preduslov za opstanak. Međutim, mnogi ljudi danas obožavaju da uživaju u strahu – gledajući horor filmove. Petar Nurkić nam priča o tome na koje nas sve načine horori plaše i kako bi to moglo da izgleda u budućnosti.

Ilustracija Lazara Tasića za tekst Miljana Vasića „1+1=3“

Ukoliko imamo na umu da je moda izvršila izuzetan uticaj na kulturu, umetnost i način življenja, ne bi trebalo zanemariti mogućnost da ona može ostaviti traga i u naučno-tehnološkom smislu. Više o ovoj neobičnoj vezi između mode i naučno-tehnološkog napretka, sagledanog kroz razvoj dizajna haljine, čitajte u novom tekstu Ane Samardžić.

Jedan od najvažnijih događaja koji povezuju nauku i društvo, EuroScience Open Forum (ESOF), održan je, sredinom juna, u poljskom gradu Katovice. Bogdan Đorđević je napisao zanimljivu reportažu o tome šta je sve publika mogla da vidi i čuje na ovogodišnjem ESOF-u.

Analiza funkcije odevanja u odnosu na strukturiranje junakinja u Šekspirovim velikim dramama jedan je od „mostova“ između studija mode i nauke o književnosti, koji naučno bavljenje modom utemeljuje kao validnu akademsku disciplinu. Šta nam govore kostimi na junacima najvećeg engleskog tragediografa, saznajte u novom tekstu Stefana Žarića.

Đorđe Petrović razgovarao je sa Jurijem Krpanom, programskim direktorom Instituta Kersnikova u Ljubljani – organizacijom koja podržava umetnike i predstavlja mesto susreta umetnosti i biotehnologije. Krpan je za Elemente govorio o nastanku, razvoju i radu Instituta i ovogodišnjoj ECSITE konferenciji.

Slika sirene, stvorena u mitovima starog veka, s vremenom se menjala, a motiv žene iz vode doživeo je transformacije prilagodivši se širim društvenim i kulturnim tokovima zapadnog sveta, o čemu svedoče i mnoga poznata umetnička dela. Priču o razvoju ovih čudesnih mitoloških stvorenja kroz umetnost i popularnu kulturu donosi nam dr Jovana Nikolić.

Marvelov filmski univerzum je jedan od najisplativijih projekata pop kulture ovog veka. Njegovi počeci nisu bili toliko glamurozni, a krah je sve izvesniji. Više o sudbini ovog filmskog univerzuma čitajte u novom izdanju strip kolumne Nikole Dragomirovića, koja nosi naziv „Celuloidni snovi“.

Časopis Elementi prepoznatljiv je i po ilustracijama vodećih ilustratora iz zemlje i regiona, a tekstove u novom broju ilustrovali su Monika Lang, Ksenija Pantelić, Vladan Nikolić, Lazar Tasić, Joviša Nikolić, Nikola Korać, Đorđe Balmazović / škart, i Uroš Pavlović, koji je osmislio i izgled temata i naslovne strane.

Časopis može da se kupi na svim bolje snabdevenim kioscima, putem portala prodavnica.cpn.rs, kao i u samom Centru za promociju nauke (Kralja Petra 46, Beograd).

Ostale aktivnosti

Politika upravljanja kolačićima

Kolačići su male tekstualne datoteke koje se koriste kako bi korisničko iskustvo na veb-sajtovima bilo efikasnije. Zakonom je predviđeno da možemo čuvati kolačiće na vašem uređaju ako su strogo neophodni za rad ovog sajta. Za sve ostale tipove kolačića nam je potrebna vaša saglasnost. Saznajte više o tome kako obrađujemo lične podatke iz naše Politike privatnosti.