Elementi 32

Elementi 32

Izašlo je prolećno izdanje časopisa Elementi!

Temat 32. broja časopisa Elementi posvećen je ChatGPT-ju, čet-botu koji je za samo nekoliko meseci osvojio svetsko tržište i koji se uveliko koristi u obrazovanju, nauci, video-igrama, novinarstvu i brojnim drugim oblastima. O istoriji čet-botova, primeni konverzacijske veštačke inteligencije i dometima ChatGPT-ja za prolećne Elemente pisali su Vanja SubotićMiljan VasićIgor ŽivanovićBogdan Đorđević i Đorđe Petrović.

Ilustracija Nikole Koraća za tekst Vanje Subotić „Od algoritma do čet-bota: autostoperski vodič kroz obradu prirodnih jezika“

U uvodnom tekstu Vanje Subotić čitaoci imaju priliku da se upoznaju sa funkcionisanjem čet-botova i otkriju kako oni razgovaraju sa nama, te samim tim šta uopšte od njih možemo da očekujemo. Ovaj članak nam nudi pregled onoga što do sada znamo o ChatGPT-ju, generativnom transformeru koji je obučavan putem 570 gigabajta podataka i 175 miliona parametara.

Čet-botovi se koriste za čitav niz radnji koje pri uobičajenim okolnostima zahtevaju ljudskog sagovornika, ali čije odgovore može zameniti veštačka inteligencija. Primenu su pronašli u pružanju korisničkih usluga, obrazovanju, kreiranju sadržaja, zdravstvenoj zaštiti ili marketingu, a zauzimaju sve značajanije mesto i u svetu digitalne zabave. Miljan Vasić nam u svom tekstu „Čet-botovi i budućnost video-igara“, poručuje da se u igrama u kojima sporedni likovi uglavnom daju zadatke ili trguju sa igračem, ChatGPT pokazao kao alat koji ima mnogo potencijala da doprinese imerzivnosti i realističnosti.

Naučni saradnik na Odeljenju za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu dr Igor Živanović je za najnoviji broj Elemenata obavio nekoliko kratkih i, kako sam kaže, donekle poučnih razgovora sa ChatGPT-jem. On je pokušao da sazna da li ChatGPT može da reši Tjuringov test, razume li kineski, ali i to kako se nosi sa naizgled jednostavnim logičkim zadacima. Na kraju, posle ovog zanimljivog dijaloga između autora teksta i ChatGPT-ja, postavlja se glavno pitanje – da li je veštačka inteligencija avet ili dobri duh Kasper.

Mićo Tatalović, nagrađivani naučni novinar i urednik vesti na portalu Research Fortnight, još 2018. pisao je o tome kako će AI botovi izvršiti revoluciju u novinarstvu i naučnom novinarstvu i da bi novinari trebalo da je dočekaju spremni. Danas, pet godina kasnije, on za Elemente kaže da je ova revolucija već neko vreme u toku, ali da do sada naprosto nije bilo javno dostupnih AI alata za pisanje kao što je ChatGPT. O tome kako čet-botovi menjaju novinarstvo i kako će u budućnosti uticati na novinarsku profesiju istraživali su Đorđe Petrović i Bogdan Đorđević.

Artezova ilustracija za tekst Đorđa Petrovića „Putevi znanja“

Đorđe Petrović nam donosi priču o „gradovima-džepovima“ ili punktovima u kojima se naučno znanje čuvalo, umnožavalo i prenosilo dalje, priču o uslovima koji su za tako nešto bili potrebni i priču o zaboravljenim arapskim učenjacima i njihovim mecenama bez kojih verovatno ne bi bile moguće naučna revolucija i moderna evropska nauka.

Galaksije evoluiraju prolazeći kroz razne životne etape. O poslednjoj od tih etapa, odumiranju, posebno se malo toga zna. U sklopu stalne rubrike Orbitiranje, od doktora nauka u oblasti kosmologije i astrofizike dr Darka Donevskog saznajemo više o značaju sistematičnih snimaka dubokog svemira, poput onih koje decenijama pravi teleskop Habl, ili koje je nedavno načinio teleskop Veb.

„Jedno je kada građani dovode u pitanje teoriju evolucije, bune se protiv 5G mreža i kemtrejlsa, pa čak i veruju da je Zemlja ravna ploča, a sasvim drugo ako direktno ugrožavaju svoje dete, zdravlje dece za koju su odgovorni, pa čak i svih sa kojima dolaze u dodir“, ističe farmaceut, diplomata, pisac i scenarista Pavle Zelić. On je u svom tekstu obrazložio šta je to što izjeda naše poverenje u vakcine i nagovestio nam kako se treba boriti protiv dezinformacija o vakcinama.

Bogdan Đorđević je za najnoviji broj Elemenata razgovarao sa vodećim AI promoterom sa Instituta za veštačku inteligenciju iz Novog Sada, dr Branislavom Kisačaninom. Neke od tema ovog razgovora bile su: zašto je važno sa mladima razgovarati o veštačkoj inteligenciji, kako nas sve to veštačka inteligencija ojačava, kakva je uloga matematike u svemu tome i kako se uključiti u ovo sve unosnije tržište.

Neke studije su pokazale da majmuni mogu da prepoznaju i odgovore na ciljeve i namere drugih, a bilo je i indikatora da su šimpanze svesne onoga što drugi mogu da vide i čuju. Dok se ne stvore konzistentne i pouzdane mere, i ne ustale teorijski okviri, trebalo bi da budemo oprezni sa čvrstim zaključcima, upozorava Darko Stojilović, psiholog, koji trenutno pohađa master studije kognitivnih nauka na Londonskom univerzitetskom koledžu.

„Tamo gde su ljudi – tu su i vrline i mane koje određuju njihovo ponašanje“, navodi se u tekstu naslovljenom „Nauka između vrlina i poroka“. Koliko god želeli da nauka bude vrednosno neutralna, ona to često nije. Naučnici, osim što predstavljaju eksperte u svojim oblastima, takođe pokazuju ljudske osobine prilikom svojih istraživanja. Upravo o tim osobinama pisao je student doktorskih studija na Odseku za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Petar Nurkić.

Ilustracija Vuka Palibrka za tekst Darka Stojilovića „Mogu li majmuni da čitaju misli?“

Čovek je sa Meseca doneo ne samo fotografije kamenitih pejzaža već i njegove deliće, koji se danas, osim u naučnim laboratorijama, mogu pronaći i u mnogim muzejima širom sveta. Zemljani Mesecu nisu ostali dužni, pa su na njegovu površinu zauzvrat spustili nekoliko umetničkih dela. O jedinstvenom muzeju na Mesecu pisala je doktor istorije umetnosti Jovana Nikolić. Od Ane Samardžić, takođe istoričarke umetnosti, saznajemo kako su se čula predstavljala kroz istoriju, kao i to šta se danas može zaključiti o umetnosti na osnovu naučnih istraživanja o čulima.

Izreka kaže da svaka roba ima svog kupca, a svako se vodi ličnim ukusom kada je reč o onome što voli da pročita, pogleda ili posluša. Međutim, strip kritičar Nikola Dragomirović ističe da neka dela popularne kulture lakše dopiru do šireg kruga konzumenata, a da to nije zasluga samo trenutne mode. U tekstu naslovljenom „Univerzalni šarm“ otkrićemo koji su to zajednički elementi ovih ostvarenja.

„Moda okružuje ljudsko iskustvo, oblikuje naša tela i zatvara i otvara granice našeg identiteta, kao što Saturnovi prstenovi okružuju Saturn“, navodi u svom tekstu istoričar mode Stefan Žarić i donosi nam priču o nedavno preminuloj modnoj kreatorki Vivijen Vestvud.

Pored naučnopopularnih tekstova iz različitih oblasti, 32. izdanje časopisa Elementi krase i ilustracije vodećih ilustratora iz Srbije i regiona: Željka LončaraNikole KoraćaEne KneževićVladana NikolićaUroša PavlovićaĐorđa Balmazovića / škartArtezaVuka PalibrkaMonike Lang i Sanje Crnjanski.

Časopis ćete od srede, 26. aprila, moći da kupite na bolje snabdevenim kioscima, u knjižarama, putem portala CPN prodavnica, kao i u samom Centru za promociju nauke (Kralja Petra 46, Beograd).

Ostale aktivnosti

Politika upravljanja kolačićima

Kolačići su male tekstualne datoteke koje se koriste kako bi korisničko iskustvo na veb-sajtovima bilo efikasnije. Zakonom je predviđeno da možemo čuvati kolačiće na vašem uređaju ako su strogo neophodni za rad ovog sajta. Za sve ostale tipove kolačića nam je potrebna vaša saglasnost. Saznajte više o tome kako obrađujemo lične podatke iz naše Politike privatnosti.