ELEMENTI 21

ELEMENTI 21

Temat novog broja, „Pandemija i pandemonijum“, donosi niz uzbudljivih tekstova koji iz različitih uglova rasvetljavaju temu koja poslednjih meseci zaokuplja čitav svet.

Kroz šest interesantnih i informativnih članaka, ugledni istraživači i naučni novinari osvrnuli su se na mnoge važne teme u vezi sa pandemijom poput zagonetne evolucije virusa SARS-CoV-2, modelovanja podataka o broju zaraženih i preminulih, mentalnog zdravlja lekara i građana, moralnih izazova sa kojima se suočavaju lekari i donosioci odluka, ali i na pandemijske filmske narative u klasičnim i savremenim kinematografskim ostvarenjima.

Novi broj otvara naš poznati imunolog i naučni komunikator dr Srđa Janković sa sjajnim osvrtom na pandemiju Kovida-19 iz evolucione perspektive, dok je u tekstu „Prvi talas“ smernice za bolje razumevanje osnovnih termina i pouzdano izveštavanje tokom pandemije dala predsednica Svetske federacije naučnih novinara Milica Momčilović.

Novi broj ekskluzivno donosi i opsežan razgovor sa dr Damirom Huremovićem, direktorom psihijatrije jedne od najprestižnijih bolnica (Nort Shore University Hospital) u Njujorku, svetskom epicentru pandemije Kovida-19. Dr Huremović je govorio o dramatičnim iskustvima koja je imao sa medicinskim osobljem i pacijentima tokom pandemije, kao i o svojoj knjizi „Psihijatrija pandemije“ (Springer, 2019), objavljenoj nekoliko meseci pre prvog zvaničnog slučaja Kovida-19, koja se neočekivano našla u središtu pažnje stručne javnosti i ubrzo postala dragoceni priručnik za psihijatre, psihologe i socijalne radnike širom sveta. O relevantnosti podataka i važnosti dobre komunikacije tokom krize izazvane pandemijom pisao je dr Darko Donevski iz Centra za kosmologiju iz Trsta, a o etičkim aspektima mera kontrole infektivnih bolesti više saznajemo od dr Igora Živanovića, naučnog saradnika Instituta za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Temat zaokružuje članak Stefana Aćimovića o filmovima inspirisanim epidemijama teških bolesti i fatalnim virusima – od Bergmanovog klasika Sedmi pečat, do Variole Vere Gorana Markovića.

Đorđe Petrović donosi nesvakidašnju priču o prijateljstvu dvojice velikana, ser Artura Konana Dojla i slavnog iluzioniste Harija Hudinija, te njihovom odnosu i stavovima prema spiritualizmu, kojima će verovatno mnogi biti iznenađeni.

U tekstu pod naslovom „Šta bi jedan omanji nuklearni rat uradio našoj planeti“ Ivana Nikolić nam pruža informacije o fenomenu nuklearnih zima, dok Bogdan Đorđević piše o Junis Fut, ženi koja je prva uočila uticaj ugljen-dioksida na globalno zagrevanje, ali za to nije dobila adekvatno priznanje. Isti autor u tekstu koji sledi izdvaja prednosti i mane korišćenja istorijskih podataka u proučavanju i predviđanju nadolazećih klimatskih promenama.

Kako je izgledala neobična procedura glasanja koju je zagovarao Luis Kerol, i šta ga je motivisalo da je predloži, saznajemo od Miljana Vasića, a Milica Mitić do detalja opisuje lalomaniju, interesantnu istorijsku epizodu o prvom ekonomskom mehuru u istoriji.

U prethodnom broju, Jovana Nikolić je pisala o manje poznatim podacima iz istorije plave boje, dok sada donosi još jedan zanimljiv esej, ovoga puta o jednorozima – opasnim zverima od šljokica i duge. Katarina Popović je autorka eseja o otvorenim podacima i otvorenom naučnom metodu, dok je Aleksandra Ravas napisala omaž Džonu Hortonu Konveju, engleskom matematičaru koji je preminuo u aprilu ove godine, a matematiku je zadužio teorijom čvorova, brojeva, kodiranja i drugim velikim dostignućima u ovoj oblasti. Letnji Elementi donose i kolumnu Orbitiranje, o simulacijama galaksija u svemiru, ali i novu priču poznatog strip kritičara i esejiste Nikole Dragomirovića – o mestu i ulozi snova u stripovima.

Priče iz novih Elemenata ilustrovali su vodeći grafički umetnici iz Srbije i regiona: Monika Lang, Željko Lončar, Đorđe Balmazović (škart), Ivana Bugarinović, Nikola Korać, Jakov Jakovljević, Vuk Palibrk, David Bilobrk, kao i Srđa Dragović, koji je ujedno i autor likovnog rešenja naslovnice.

Ostale aktivnosti

Politika upravljanja kolačićima

Kolačići su male tekstualne datoteke koje se koriste kako bi korisničko iskustvo na veb-sajtovima bilo efikasnije. Zakonom je predviđeno da možemo čuvati kolačiće na vašem uređaju ako su strogo neophodni za rad ovog sajta. Za sve ostale tipove kolačića nam je potrebna vaša saglasnost. Saznajte više o tome kako obrađujemo lične podatke iz naše Politike privatnosti.