CPN tribina o Borhesu

CPN tribina o Borhesu

U utorak, 14. juna povodom 30 godina od smrti Horhea Luisa Borhesa održana je CPN tribina inspirisana njegovim delima[:]

_MMM8350

Pod nazivom ”Da li smo zarobljeni u Borhesovoj biblioteci”, u utorak, 14. juna. održana je CPN tribina posvećena beskonačnosti, matematici, književnosti i aregntinskom piscu Horheu Luisu Borhesu od čije smrti je prošlo tačno 30 godina. Tribina je održana u Velikoj sali Studentskog kulturnog centra u Beogradu, ali i u 7 drugih gradova odakle su je građani pratili uživo iz Naučnih klubova uz mogućnost da svoja pitanja pošalju učesnicima.

O Borhesovoj književnosti i njenim preplitanjem sa naukom i naučnom fantastikom govorili su Ksenija Vulović, asistentkinja na Filološkom fakultetu u Beogradu i teoretičarka hispanoameričke književnosti, Muharem Bazdulj, pisac i novinar, Miodrag Rašković, matematičar sa Matematičkog instituta SANU, i Zoran Živković, pisac i teoretičar naučne fantastike.

Tribinu je moderirao Slobodan Bubnjević, urednik časopisa Elementi.

_MMM8307

_MMM8430

Na početku tribine Ksenija Vulović je podsetila publiku na neke biografske podatke Horhea Luisa Borhesa i kako je tekao razvoj njegove karijere od pesnika da esejiste i pisca kratkih priča. Zatim je govorila o njegovim političkim sukobima sa vlastima i ”smirenom anarhizmu” kako je sam nazivao svoje stavove. Takođe, Ksenija Vulović je govorila i o različitim tumačenjima činjenice da jedan od najvažnijih pisaca dvadesetog veka nije dobio Nobelovu nagradu.

Muharem Bazdulj je priču o Borhseu počeo od svog ličnog prvog susreta sa njegovim delima, a zatim je rekao kako su 1899. godine rođeni Borhes, Nabokov i Hemingvej, tri pisca koja su obeležila 20. vek a čiji su se pristupi književnosti suštinski razlikovali. Bazdulj je naglasio da se Borhesov talenat za književnost pre svega ogleda u njegovoj sposobnosti da piše o matematici tako da čitaocu nije potrebno nikakvo predznanje, a osim toga, prema njegovim rečima, savršeno prenosi kako se matematičko-filozofski paradoksi prelamaju na ljudske živote.

_MMM8322

_MMM8325

Zoran Živković je govorio o naučnoj fantastici a jedan od njegovih zaključaka je da je mnogo lakše pisati realističku prozu u kojoj je okvir unapred zadat dok u fantastici pisac mora sam da ga osmisli. Živković je Borhesa poredio sa njegovom Vavilonskom biliotekom, a čitaoce sa bibliotekarima koji traže smisao.

Matematičar Miodrag Rašković je govorio o beskonačnosti i kako je od Kantorove teorije postalo jasno da postoji obilje beskonačnosti. Rašković je rekao da je svet beskonačnosti fantastičan kao neka vrsta književnosti.

_MMM8415

_MMM8426

Ostale aktivnosti