Maj mesec matematike

Maj mesec matematike

Naučni klub pri Centru za stručno usavršavanje Kruševac u periodu od 09. do 31.05.2019. godine organizuje manifestaciju „Maj mesec matematike“ u okviru koje će biti realizovano niz aktivnosti namenjenih učenicima i nastavnicima kruševačkih škola

Ovog maja 2019. putujemo oko sveta u potrazi za neraskidivom vezom matematike i geografije, dve discipline koje nam, kada se prepletu, otkrivaju skrivene predele.
Manifestaciju je otvorio Nenad Stanojević, direktor CSU Kruševac, a prof. dr matematike, Miloš Petrović održao je tim povodom predavanje na temu povezanosti matematike i geografije.

Geografija je sintetička nauka, koja spaja mnoga dostignuća brojnih nauka radi objašnjavanja geografskog prostora. Ona pripada grupi prirodnih nauka, jer joj je osnovno polazište u prirodnim obeležjima geoprostora. Na predavanju je bilo reči o primeni matematike u geodeziji i kartografiji. Razmatran je problem projekcije sfere na ravan. Konačno, prikazana je primena geografskog informacionog sistema kao računarskog sistema za integrisanje, skladištenje, uređivanje, analizu i prikaz geografskih informacija.

Predavanje na temu: „Adaptacije – Alanova i Bergmanova matematika živih bića“ održale su Olivera Kolarić i Verica Sokolović.
Adaptacije biljaka i životinja na različite uslove života uvek su zanimljive učenicima. A na koji način adaptacije objašnjavaju naučnici Karl Bergman i Džoel Asaf Alan, njihov život i rad, u kakvoj su vezi zapremina i površina tela sa staništem gde žive, zašto iste vrste različito izgledaju u hladnim polarnim staništima od toplih staništa, zašto su bitne uši lisice feneke, upoznaće se učenici na interaktivnom predavanju i radionici Adaptacije – Alanovo i Bergmanovae matematika živih bića.

Tema trećeg predavanja bila je: „Matematička geografija u službi čoveka“, koje je održala Lidija Bjelica Šljivić. Matematička geografija je fizičkogeografska disciplina koja proučava Zemlju kao nebesko telo, njen položaj i kretanje u vasioni, kao i posledice tog položaja i kretanja na geografska obeležja Zemlje. Može se tumačiti kao i primena matematičkih metoda u geografiji, a na koji način se može upotrebiti u službi čoveka biće prikazano na radionici Matematička geografija u službi čoveka.

Izložba „Algoritmi od kuhinje do berze“ predstavlja algoritme koji su utkani u svaki detalj svakodnevnice. U medicini, mašinsko učenje pomaže dijagnostikovanju bolesti poput raka ili dijabetesne retinopatije; u nekim državama se sudovi oslanjaju na algoritme prilikom odlučivanja o visini kaucije, izricanju kazne ili puštanju na slobodu, društveni mediji i mreže koriste algoritme koji na osnovu naših ličnih podataka i istorije pretraživanja oblikuju vesti i oglase koje će nam predočiti. Na zanimljiv i atraktivan način, kroz 13 kratkih priča vodimo vas kroz svet algoritama u kom danas živimo.

Ostale aktivnosti